Danas se navršava 25.godina od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića potpomognuta paravojnom formacijom Škorpioni pod direktnom komandom srbijanske vlasti u to vrijeme, u nekoliko julskih dana 1995.godine ubila je i zvjerski mučila više od 8000 Bošnjaka.
Genocid u Srebrenici najveći je genocid u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Masovna ubistva, silovanja, potjerivanja Bošnjaka ostat će trajna mrlja svih onih koji nisu na vrijeme mogli spriječiti dešavanja u Srebrenici.
Historijski će ostati zabilježeno da Ujedinjene nacije nisu na vrijeme djelovale kako bi zaštitile stanovništvo u Srebrenici, i na taj način ih spasile od smrti, silovanja i potjerivanja. Iako su Srebrenicu proglasili zaštičenom enklavom.
Međunarodna zajednica po završetku rata, odnosno potpisivanjem Daytonskog sporazuma, osniva Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i kreće u pokretanje postupaka protiv najodgovornijih osoba za ubistva Bošnjaka u Srebrenici i ostale ratne zločine.
Jedan od najvažnijih procesa pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u slučaju Srebrenice svakako se smatra onaj protiv Radislava Krstića, načelnika štaba Drinskog korpusa koji je potvrđenom presudom proglašen krivim za zločine genocida te samim time i zločin počinjen u Srebrenici u julu1995. kategoriziran kao genocid.
Za zločin genocida optuženi su i Radovan Karadžić te Ratko Mladić. Suđenja za odgovornost o genocidu u Srebrenici još uvijek traju pred Međunarodnim mehanizmom za kaznenene sudove i Odjelom za ratne zločine Suda BIH.
Genocid u Srebrenici i danas je tabu teba koja se osporava u srbijanskoj političkoj i akademskoj javnosti. Politički vrh Srbije i dalje koristi tezu „zločina“, namjereno izbjegavajući da događaje u Srebrenici nazove pravim imenom GENOCID NAD BOŠNJACIMA.
